Discussion:
Uzgoj ljesnjaka
(prestaro za odgovor)
black_hole_sun
2012-03-05 12:04:37 UTC
Pozdrav!
totalni sam anonimus u vezi uzgajanja bilja.. Ali imam volju.
Imam komad zemlje 100x200 m - tu bi zasadio ljesnjake..

Molim savjete kako poceti.. Bilo kakvi linkovi, preporuke za knjigu su
dobro-dosli..

Hvala!
Drug Mile
2012-03-05 12:21:23 UTC
Post by black_hole_sun
Molim savjete kako poceti.. Bilo kakvi linkovi, preporuke za knjigu su
dobro-dosli..
Probaj prelistati ovaj forum:
http://www.poljoprivredni-forum.com/showthread.php?t=16139
black_hole_sun
2012-03-05 12:29:05 UTC
Post by Drug Mile
Post by black_hole_sun
Molim savjete kako poceti.. Bilo kakvi linkovi, preporuke za knjigu su
dobro-dosli..
http://www.poljoprivredni-forum.com/showthread.php?t=16139
Hvala na brzome odgovoru!
Jos budme napomenuo da me zanima 100% bio uzgoj (kaj god to znacilo) ..dakle
namjeravam NE koristiti ikakve umjetne dodatke za povecanje prinosa /obranu
od stetocina itd... ima li to danas smisla?

ne namjeravam se obogatiti od toga, nego imati tek tolko za svoju
upotrebu... Saznao sam da za uzgoj ljesnjaka treba oko 20 radnih dana
godisnje..
Drug Mile
2012-03-05 12:57:53 UTC
Post by black_hole_sun
ne namjeravam se obogatiti od toga, nego imati tek tolko za svoju
upotrebu... Saznao sam da za uzgoj ljesnjaka treba oko 20 radnih dana
godisnje..
Spomenuo si 2 ha zemlje. Uz prinos od 2-3 tone po ha, imat ces cirka 5T
ljesnjaka za osobnu upotrebu?

Organski uzgoj svakako ima smisla, ali se mora odraditi kako treba. O tome
ne znam nista, ali recimo da treba dobro posloziti slagalicu. Usput, zasto
samo ljesnjak? Da sadim vocnjak za osobne potrebe (a sadim) ljesnjak ne bi
cinio vise od 1% svih vocaka.
black_hole_sun
2012-03-05 13:20:10 UTC
Post by Drug Mile
Post by black_hole_sun
ne namjeravam se obogatiti od toga, nego imati tek tolko za svoju
upotrebu... Saznao sam da za uzgoj ljesnjaka treba oko 20 radnih dana
godisnje..
Spomenuo si 2 ha zemlje. Uz prinos od 2-3 tone po ha, imat ces cirka 5T
ljesnjaka za osobnu upotrebu?
Organski uzgoj svakako ima smisla, ali se mora odraditi kako treba. O tome
ne znam nista, ali recimo da treba dobro posloziti slagalicu. Usput, zasto
samo ljesnjak? Da sadim vocnjak za osobne potrebe (a sadim) ljesnjak ne bi
cinio vise od 1% svih vocaka.
Nisam znao da ljesnjak daje do 3tone po hektaru. To je stvarno mnogo.
Koje bi mi jos vocke onda preporucio dodatno za tu povrsinu ? Napominjem,
mislim na vocke koje traze minimalno brige.
hvala!
Drug Mile
2012-03-05 13:54:25 UTC
Post by black_hole_sun
Nisam znao da ljesnjak daje do 3tone po hektaru. To je stvarno mnogo.
Koje bi mi jos vocke onda preporucio dodatno za tu povrsinu ? Napominjem,
mislim na vocke koje traze minimalno brige.
hvala!
Stare sorte bilo kojeg voca, ili njihove divlje oblike, ovisno o kojem se
vocu radi. Nekad su ljudi bili pametni pa razvijali sorte koje traze
minimalnu brigu. Danas razvijaju patoloske ovisnike o kemiji.

Imam 10X manji vocnjak od tvog pa sam sadio po 1-2 primjerka svake vocne
vrste. Raznolikost je dobra i za covjeka, i za vocnjak, i za prirodu koja ga
okruzuje. Sto vise vrsta imas, to imas manje bolesti, i to je manja
vjerojatnost da ces jedne godine biti gladan. Prednost sam dao jabukama (ne
mora znaciti da bi i ti trebao) jer ih ima bezbroj sorti, jer se mogu brati
od ljeta do zime, jer se mogu cuvati u svjezem stanju od zime do ljeta, jer
se mogu jesti u neogranicenim kolicinama, itd. Oko ostalih vocki nisam puno
filozofirao, sto god mi je palo na pamet, stavljao sam na papir, onda
provjerio moze li se uzgajati u mojim uvjetima. Ako moze, ide u zemlju.

Kreni od uvjeta, recimo kvaliteta zemlje, dubina, razina podzemnih voda,
izlozenost vjetru, itd. Pa onda od svojih zelja i potreba, tipa sto volis a
sto ne volis jesti. Ako ces prodavati, tu ti ne mogu pomoci savjetom jer o
tome nisam nikad razmisljao. Pa uzmi u obzir da ces neko voce cekati preko
10 godina. Itd. Ako kombiniras takvu vocku s lijeskom i nekima koje donose
plodove vec 1. godinu, mozda imas dobru kombinaciju. Zamisli recimo stabla
jabuke svakih 10 metara. Izmedju svaka dva stabla lijesku. U svim prazninama
ribiz. Ribiz ti daje plodove vec u godini sadnje, tako je meni. Nakon par
godina, umire od starosti. Ali lijeska je u punoj snazi. Nakon 10-15 godina
imas jabuke da ne znas sto ces s njima. Spominjem samo jednu od bezbroj
mogucih kombinacija, meni se svidja to, a nekome nesto drugo.
Paor
2012-03-05 14:14:47 UTC
Post by Drug Mile
Imam 10X manji vocnjak od tvog pa sam sadio po 1-2 primjerka svake vocne
vrste. Raznolikost je dobra i za covjeka, i za vocnjak, i za prirodu koja ga
okruzuje. Sto vise vrsta imas, to imas manje bolesti, i to je manja
vjerojatnost da ces jedne godine biti gladan. Prednost sam dao jabukama (ne
mora znaciti da bi i ti trebao) jer ih ima bezbroj sorti, jer se mogu brati
od ljeta do zime, jer se mogu cuvati u svjezem stanju od zime do ljeta, jer
se mogu jesti u neogranicenim kolicinama, itd. Oko ostalih vocki nisam puno
filozofirao, sto god mi je palo na pamet, stavljao sam na papir, onda
provjerio moze li se uzgajati u mojim uvjetima. Ako moze, ide u zemlju.
E, htio sam pokrenuti thread u vezi te teme, pa vidim da si ti to vec
proucio. Odlicno. Znaci (kao sto sam napisao bleckiju) orezujem kruske i
radim trijazu. Dolje idu one koju su najmanje razvijene. Pretpostavljam
da su tima voluharice izjele korjenje, pa se nisu mogle razviti. S
obzirom na ulazak u EU i svakodnevno nove represije drzave prema
ljudima, ocekujem da bi uskoro mogao popusiti godisnji harac zbog
potencijalnog biznisa s vocnjakom. Stoga, drasticno cu smanjiti broj
kruski, da ne ispadne da potencijalno mogu raditi biznis s njima i zelim
umjesto njih staviti sve zive i nezive (dobro, ne bas nezive) vocke koje
bi kod nas uspjele. Tako da ako dodje vrijeme da moram potuci i ostatak
kruski, da bar ove raznolike budu u punom rastu i daju plodove.

I sad, malo sam proucavao, pa bi neke vocke trebalo posaditi u paru,
kako bi se oplodjivale, za neke nema potrebe, a opet neke uzmes u paru,
ali razlicite sorte, pa imas to voce duze vrijeme. Znaci, cilj je
rasporediti da imas raznolikog voca od kraja svibnja (kad meni krece
rana tresnja davati plodove), pa ne znam... Do listopada? Mozda i
kasnije s aronijom.

Kazes da si to poslozio, koje voce - koje sorte su najbolje za nasu
klimu? Moze na grupu, ili mail?
--
Od kolijevke, pa do groba, za ispiranje mozga je doba.
Drug Mile
2012-03-05 21:40:50 UTC
rasporediti da imas raznolikog voca od kraja svibnja (kad meni krece rana
tresnja davati plodove), pa ne znam... Do listopada? Mozda i kasnije s
aronijom.
Ima voca koje ostaje na stablu cijelu zimu i sve je ukusnije, iako izgleda
sve losije. Tako da zapravo ne znam gdje je kraj sezone. Uglavnom sa dobro
rasporedjenim vockama koje dugo radjaju i koje se dugo cuvaju, imas svih 12
mjeseci svjeze voce. Isto je i s povrcem, ali to nije tema.
Kazes da si to poslozio, koje voce - koje sorte su najbolje za nasu klimu?
Moze na grupu, ili mail?
Ima bezbroj voca kao stvorenog za nasu klimu, uglavnom nama nepoznatog. Ima
i onog kod nas popularnog, koje nije bas za kontinent, ali ja cu ga
posaditi, recimo zadovoljava me da tu i tamo rodi. To bi bila smokva, nar,
badem, planika, lychee, agrumi... Mozda jos nesto iz donjeg popisa. Od
ostalog, dobar dio ide i do sjevernog mora. Meni je ovo u planu, a dio toga
je vec u zemlji. Recimo podijeljeno ih po rastu:

Visoka stabla:
-Kesten
-Orah
-Sweet (yellow) buckeye
-Rum cherry
-Kanadska sljiva (prunus nigra)
-Sljiva (domaca, razne sorte)
-Jabuka
-Divlja jabuka (dobar oprasivac, ocat, vrlo otporna...)
-Kruska
-Tresnja
-Visnja
-Dunja
-Kaki (americki, Diospyros Virginiana)
-Zizula
-Nashi
-Oskorusa
-Jarebika
-Mukinja
-Brekinja


Niza stabla ili ona koja cu orezivati na 3-4 m radi lakseg branja:
-Asimina
-Dud
-Glog
-Musmula
-Graskovo drvo (siberian pea tree)
-Drijen
-Bazga
-Damson (prunus insititia)
-Amula, zerdelija (prunus cerasifiera)
-Acerola (crataegus azarolus)


Grmovi:
-Zutika, berberis
-Pasji trn
-Borovnica
-Ribiz
-Ogrozd
-Aronija
-Goji
-Goumi
-Elaeagnus (razne vrste)
-Juneberry
-Ljesnjak
-Lovor visnja
-Trnina
-Cambridge cherry
-Prunus fruticosa
-Feijoa
-Kineski drijen (cornus kousa chinensis)
-Plava kobasica (LOL, skuzi sam sto je to)

Penjacice:
-Loza
-Kivi (sibirski, naravno)
-Schissandra

To je to, sto sam uspio naci u zabiljeskama po biljeznicama. Mozda sam nesto
i preskocio, ne znam. U svakom slucaju, popis je konacan samo zato jer mi je
prostor ogranicen. Kod istrazivanja svake od spomenutih vocki, nasao sam jos
nekoliko srodnika koji bi isto bili dobri, ali sam morao od nekoliko slicnih
vocaka odabrati jednu.

Nije da promicem kolekcionarstvo, kladim se da se dobar mjesoviti vocnjak
moze sloziti i s 10 vrsta, ali meni je ovako draze. Moze zavladati ledeno
doba, neke vrste ce tek doci na svoje. Moze uprziti sunce i sve spaliti,
opet ce se nesto u tome naci. Moze biti kisna godina, moez biti kasnih
mrazeva ili pretoplo ljeto, moze se pojaviti neka bolestina, itd. Sa vecom
raznolikoscu, nije me briga.
Paor
2012-03-05 22:06:42 UTC
Hvala, kopirao sam si. Ima puno vocki kojima ne poznajem ime, pa imam
sto za guglati da vidim zasto si bas tu vocku odabrao. :-) E sad. To je,
ajmo reci, prva faza. Popis vocki. Jesi prosao drugu fazu? Koje su
samooplodne, a koje nisu? Koja od tih vocki mora imati para, koja je
pozeljno da ima para, a koja ne mora uopce imati?

Treca faza, koje sorte? Kazes npr. sljive, razne sorte. Koje? U smislu,
vjerojatno ne zelis dvije razlicite sorte sljive koje rode isti mjesec?
Bilo bi dobro da su obje sorte iz potpuno razlicitih mjeseci, pa da ih
imas svaki mjesec, ili barem dva puta mjesecno.

I cetvrta (uvjetno receno) faza - da li imas to sve poslozeno po
mjesecima, da vidis s kojim vocem ces se u kojem mjesecu sladiti? :-)

Mozda sam prepedantan, ali ja kad radim planove, onda tako radim, pa
reko, mozda si ti to napravio, pa da si ustedim vremena kojeg i tako
nemam. :-)
Post by Drug Mile
Ima bezbroj voca kao stvorenog za nasu klimu, uglavnom nama nepoznatog. Ima
i onog kod nas popularnog, koje nije bas za kontinent, ali ja cu ga
posaditi, recimo zadovoljava me da tu i tamo rodi. To bi bila smokva, nar,
badem, planika, lychee, agrumi... Mozda jos nesto iz donjeg popisa. Od
ostalog, dobar dio ide i do sjevernog mora. Meni je ovo u planu, a dio toga
-Kesten
-Orah
-Sweet (yellow) buckeye
-Rum cherry
-Kanadska sljiva (prunus nigra)
-Sljiva (domaca, razne sorte)
-Jabuka
-Divlja jabuka (dobar oprasivac, ocat, vrlo otporna...)
-Kruska
-Tresnja
-Visnja
-Dunja
-Kaki (americki, Diospyros Virginiana)
-Zizula
-Nashi
-Oskorusa
-Jarebika
-Mukinja
-Brekinja
-Asimina
-Dud
-Glog
-Musmula
-Graskovo drvo (siberian pea tree)
-Drijen
-Bazga
-Damson (prunus insititia)
-Amula, zerdelija (prunus cerasifiera)
-Acerola (crataegus azarolus)
-Zutika, berberis
-Pasji trn
-Borovnica
-Ribiz
-Ogrozd
-Aronija
-Goji
-Goumi
-Elaeagnus (razne vrste)
-Juneberry
-Ljesnjak
-Lovor visnja
-Trnina
-Cambridge cherry
-Prunus fruticosa
-Feijoa
-Kineski drijen (cornus kousa chinensis)
-Plava kobasica (LOL, skuzi sam sto je to)
-Loza
-Kivi (sibirski, naravno)
-Schissandra
--
Od kolijevke, pa do groba, za ispiranje mozga je doba.
Drug Mile
2012-03-06 09:52:41 UTC
Post by Paor
ajmo reci, prva faza. Popis vocki. Jesi prosao drugu fazu? Koje su
samooplodne, a koje nisu?
Tesko mi je reci, za sada istrazujem. Znam za jabuku i krusku da su
stranooplodne, ali njih cu ionako imati mnogo sorti, nece biti problema s
oprasivanjem. Sljive su djelomicno samooplodne, zapravo treba gledati svaku
sortu. Postoje dobri parovi, moram pogledati kad dodem kuci sto sam zapisao,
koje sorte sam odabrao. To je sto se tice komercijalnih sorti sljive. Osim
njih cijepiti cu si nekakve "narodne" sorte, koje uspijem naci u mom kraju,
a za njih necu naci znanstvene podatke kad im ne znam ni sluzbeni naziv.
Uzdam se u cinjenicu da cu imati bar 5-6 razlicitih sljiva plus divlje
pretke sljive (zerdelija, trnina) pa nece biti problema s oprasivanjem. Onda
neko voce, poput kaki-ja, navodno daje plodove bez kostica ako nema
oprasivaca. Meni odgovara. Samo to je nepouzdan podatak, negdje nalazim da
treba oprasivaca (musku biljku) kako bi donosio plodove, a negdje da ne
treba. Kivi postoji muski i zenski, treba bar jedan muski na par zenskih.
Asimina ima velikih problema s oprasivanjem, a izgleda mi kao odlicno voce.
Ja cu je saditi u malo vecim kolicinama, vjerojatno najbrojnije malo stablo.
Treba svakako vise sorti, a i tada je pozeljno rucno oprasivati jer cvjetovi
nisu privlacni pcelama. Za ostale vocke ne znam, pretpostavljam da nemaju
problema s oprasivanjem, jer ako imaju, obicno se to spominje negdje u
tekstu. Kako sam o svakoj procitao dosta i nisam nasao ni rijeci o
oprasivanju, pretpostaviti cu da nema problema.
Post by Paor
Treca faza, koje sorte? Kazes npr. sljive, razne sorte. Koje? U smislu,
vjerojatno ne zelis dvije razlicite sorte sljive koje rode isti mjesec?
Bilo bi dobro da su obje sorte iz potpuno razlicitih mjeseci, pa da ih
imas svaki mjesec, ili barem dva puta mjesecno.
Da, sljive sam poslozio i po vremenu dozrijevanja. Vecinu drugog voca ne
mogu, jer nemaju razvijene sorte, znaci zna se da to voce dozrijeva u tom
mjesecu i gotovo. Ali zato s brojnim vrstama osiguram da u svakom mjesecu
ima barem nekog voca. Zimske vocke su recimo kaki, "sorbusi", musmula, mozda
jos nesto. Sorbusi su autohtone planinske vocke nasih prostora, nekad dosta
cijenjene, danas zaboravljene. Ima ih samoniklih po sumama, odtud sam
dovlacio mlade biljke. U tu porodicu ulaze oskorusa (odlicnog je okusa, ali
gotovo nemoguce kupiti), brekinja (jos boljeg okusa, ali apsolutno nemoguce
kupiti, ja sam "ukrao" u jednom dvoristu gdje je raste kao ukrasno stablo,
mukinja (onako suh, slatkast okus, vrlo slican jabuci, pojeo sam tone toga
proslu jesen), i jarebika (najljepsi sorbus, pravo ukrasno stablo, navodno
jestive bobice, meni su prosle jeseni bile apsolutno odvratne). Svi sorbusi
postaju jestivi tek kad smrznu, znaci u kasnu jesen i zimu. Plodovi ostaju
na stablu dugo, vjerojatno cijelu zimu i sve su bolji.

Sto se tice ranog voca, znam da sam kraj jednog napisao da je jedno od prvog
voca u godini, sad se ne sjecam kojeg. Pogledati cu kad dodem kuci.
Post by Paor
I cetvrta (uvjetno receno) faza - da li imas to sve poslozeno po
mjesecima, da vidis s kojim vocem ces se u kojem mjesecu sladiti? :-)
To nemam, mozda napravim kad budem imao vremena.
Gustav
2012-03-06 17:24:59 UTC
Post by Drug Mile
To je sto se tice komercijalnih sorti sljive. Osim
njih cijepiti cu si nekakve "narodne" sorte, koje uspijem naci u mom kraju,
a za njih necu naci znanstvene podatke kad im ne znam ni sluzbeni naziv.
Uzdam se u cinjenicu da cu imati bar 5-6 razlicitih sljiva plus divlje
pretke sljive (zerdelija, trnina) pa nece biti problema s oprasivanjem.
Kakvu podlogu namjeravas koristiti za cijepljenje tih sljiva? Imam
jednu sljivu sorte ringlo cijepljenu na sljivu koja dosta rano dolazi
u rod, plodovi su okrugli i crveni. Na tu podlogu inace cijepim i
marelice.
Drug Mile
2012-03-06 21:44:13 UTC
Post by Gustav
Kakvu podlogu namjeravas koristiti za cijepljenje tih sljiva? Imam
jednu sljivu sorte ringlo cijepljenu na sljivu koja dosta rano dolazi
u rod, plodovi su okrugli i crveni. Na tu podlogu inace cijepim i
marelice.
Ne znam, moram dobro razmisliti. Najlakse dolazim do samoniklih sljiva jer
imam sljivik i nicu mi posvuda. Ali mozda odaberem i zerdeliju (mirobalana)
koja je najpopularnija podloga za sljivu, ionako cu eksperimentirati sa
sijanjem doticne. Ako mi nikne vise komada, mozda posadim sve pa na neke
cijepim sljive od susjeda. Onako na prvu, mislim da sljiva trazi duboko tlo,
dok zerdelija raste i na kamenu. A kod mene je kamen vec na dubini lopate.
Zato razmisljam o ovoj drugoj, ali ne mora biti da sam u pravu. Jednostavno
nisam jos do toga stigao.

Znam za tu ringlovku, i nju cu pokusati "ukrasti" prijatelju. Hvali ju kao
izuzetno slatku, kaze gotovo da se ne moze jesti kad je zrela. Za boju, kaze
zelenkasta koja na kraju prelazi u blago ljubicastu.

Kupio sam i vec posadio ringlovku za koju mi prodavac govori da je plave
boje, cisto plave. Ali po velicini, obliku, svemu, to bi bila poput ove kod
mog prijatelja. Samo je druge boje. Ne znam, mozda se radi o tome kako tko
dozivljava boje. Kad si cijepim prijateljevu, imati cu jednu pored druge pa
cu znati je li ista sorta ili razlicita.
Gustav
2012-03-08 17:50:56 UTC
Post by Drug Mile
Ne znam, moram dobro razmisliti. Najlakse dolazim do samoniklih sljiva jer
imam sljivik i nicu mi posvuda.
Radi li se mozda o bistricama? Imam ih i ja i meni isto nicu posvuda,
ali mi otac tvrdi da ne valjaju kao podloge.
Post by Drug Mile
Ali mozda odaberem i zerdeliju (mirobalana)
koja je najpopularnija podloga za sljivu, ionako cu eksperimentirati sa
sijanjem doticne.
Ovaj naziv zerdelija bio mi je do sad nepoznat, guglanjem sam
ustanovio da bi to mogla biti bas ova koju i ja koristim kao podlogu.
Srbi je zovu i dzanarika.
Post by Drug Mile
Znam za tu ringlovku, i nju cu pokusati "ukrasti" prijatelju. Hvali ju kao
izuzetno slatku, kaze gotovo da se ne moze jesti kad je zrela. Za boju, kaze
zelenkasta koja na kraju prelazi u blago ljubicastu.
Uistinu je jako slatka. Moj varijetet ima zute plodove dok su zreli.
Post by Drug Mile
Kupio sam i vec posadio ringlovku za koju mi prodavac govori da je plave
boje, cisto plave. Ali po velicini, obliku, svemu, to bi bila poput ove kod
mog prijatelja. Samo je druge boje. Ne znam, mozda se radi o tome kako tko
dozivljava boje. Kad si cijepim prijateljevu, imati cu jednu pored druge pa
cu znati je li ista sorta ili razlicita.
Ma vjerojatno su to sve ringlovke. Evo, bas listam jednu stariju
knjigu o vocarstvu i tamo pise da je ringlo jedan od tri tipa sljiva
(ostala dva tipa su prave sljive i polusljive), plodovi su okrugli i
raznih boja, lako se razmnazaju sjemenkama pa su im svojstva
iskrizana. A ja mislio da je to samo jedna sorta.

Zapravo, stalno se pronalaze nove sorte. Iz jedne monografije o
breskvama, stare samo desetak godina, napravio sam si popis sorti koje
su mi bile zanimljive (prvenstveno po kriteriju da cim vise rastegnem
sezonu dozrijevanja), dosao u prodavaonicu, a tamo skroz neke nove,
nepoznate sorte.
Paor
2012-03-13 20:51:43 UTC
Post by Gustav
Radi li se mozda o bistricama? Imam ih i ja i meni isto nicu posvuda,
ali mi otac tvrdi da ne valjaju kao podloge.
A imas li odraslih bistrica? Ja danas upravo primijetio 4 samonikla
komada nice mi uz medju. :-) Susjed ima par metara od medje jednu
bistricu i kaze da, to su ti te, samo ih presadi negdje drugdje. Pitam
jel se to cijepi, kaze ne, samo pustis da naraste. Plodovi, po njegovim
rjecima, izvrsni. Savrseni za pekmez i rakiju. Pitam ga, jel to znaci da
za jesti ne valjaju, a ovaj me pogleda cudno. Izvrsne za jesti. Ajd,
reko, super. :-)

Jel to sad stvarno samo presadim na stalno mjesto i pustim da izraste,
ili treba nekih cijepidlackih zahvata?
--
Od kolijevke, pa do groba, za ispiranje mozga je doba.
Gustav
2012-03-16 20:16:56 UTC
Post by Paor
A imas li odraslih bistrica? Ja danas upravo primijetio 4 samonikla
komada nice mi uz medju. :-) Susjed ima par metara od medje jednu
bistricu i kaze da, to su ti te, samo ih presadi negdje drugdje. Pitam
jel se to cijepi, kaze ne, samo pustis da naraste. Plodovi, po njegovim
rjecima, izvrsni. Savrseni za pekmez i rakiju. Pitam ga, jel to znaci da
za jesti ne valjaju, a ovaj me pogleda cudno. Izvrsne za jesti. Ajd,
reko, super. :-)
Imam, inace ne bi bilo ni malih :-)
I da, u potpunosti se slazem s tvojim susjedom! I da dodam, odlicne su
i za susenje.
Bistrice imaju jedno zanimljivo svojstvo kod pripreme za rakiju.
Primjerice, dok se kruske stavljaju na vrenje, posuda u kojoj se
nalaze mora se dobro zatvoriti da ne dodje do hlapljenja, dok bistrice
na povrsini stvore neku vrstu kore, tak da se mogu drzati i u
otvorenim bacvama ili badnjevima.
Post by Paor
Jel to sad stvarno samo presadim na stalno mjesto i pustim da izraste,
ili treba nekih cijepidlackih zahvata?
Ne treba nista, samo ih presadi. Jedino im mozda treba malo duze da
dodju u rod. Kasnije treba pripaziti da krosnja ne bude pregusta, tj.
vrsiti prorjedjivanje grana. Ne znam kako je kod intenzivnog uzgoja,
ali ne rode svake godine jednako, nekad su tak rodne da se zna koja
grana i zalomiti pod tezinom, a nekad ih skoro i nema.
Paor
2012-03-16 20:56:37 UTC
Post by Gustav
Imam, inace ne bi bilo ni malih :-)
I da, u potpunosti se slazem s tvojim susjedom! I da dodam, odlicne su
i za susenje.
Bistrice imaju jedno zanimljivo svojstvo kod pripreme za rakiju.
Primjerice, dok se kruske stavljaju na vrenje, posuda u kojoj se
nalaze mora se dobro zatvoriti da ne dodje do hlapljenja, dok bistrice
na povrsini stvore neku vrstu kore, tak da se mogu drzati i u
otvorenim bacvama ili badnjevima.
Ok. U medjuvremenu sam nasao jos 4 komada. Sad vise ne znam sto s
tolikim mladicama. Nitko ih od susjeda nece, a meni ne treba toliko.
Posadit cu ih u buducu sumu, pa sta bude bude. :-)
Post by Gustav
Ne treba nista, samo ih presadi. Jedino im mozda treba malo duze da
dodju u rod. Kasnije treba pripaziti da krosnja ne bude pregusta, tj.
vrsiti prorjedjivanje grana. Ne znam kako je kod intenzivnog uzgoja,
ali ne rode svake godine jednako, nekad su tak rodne da se zna koja
grana i zalomiti pod tezinom, a nekad ih skoro i nema.
Da, ovaj susjed muku muci sto mu nisu rodne, tj. rode svaku trecu
godinu. S tim da su totalno zapustene, njih nitko ne dira desetljecima.
Sad ih hoce posjeci, a ja nedam, jer su bas lijepi zeleni zid prema
njegovim blatnim gradjevinama i poljskim wc-om. :-)
--
Od kolijevke, pa do groba, za ispiranje mozga je doba.
Drug Mile
2012-03-06 21:35:24 UTC
Post by Drug Mile
sortu. Postoje dobri parovi, moram pogledati kad dodem kuci sto sam
zapisao, koje sorte sam odabrao. To je sto se tice komercijalnih sorti
sljive.
Ovako sam si zapisao. Prva komercijalna sorta je cacanska rana, kraj lipnja.
Nije na glasu kao otporna sorta, mislim da cu je preskociti. U srpnju
dozrijevaju cacanska ljepotica i kalifornijska plava. Od njih dvije, samo je
kalifornijska plava otporna na virus sarke. Preskacem ljepoticu, uzimam
plavusu. U kolovozu imamo valjevku i cacansku najbolju. Cacanska najbolja je
deklarirana kao otporna na sve znacajnije bolesti, uzimam. Treba oprasivaca.
Valjevka je deklarirana kao otporna na virus sarke, i odlicna za susiti sto
mi dosta znaci. Samooplodna je znaci uzimam i valjevku. Pocetkom rujna
dolaze cacanska rodna i stanley. Rodna je odlican oprasivac za najbolju,
radi toga uzimam, a i otporna je na sarku. Stanley je najkasnija sorta, a i
otporna je, pa i nju uzimam u obzir. Znaci izbor sam suzio na cacansku
najbolju, stanley, cacansku rodnu, kalifornijsku plavu i valjevku. Da moram
suziti na dvije, vjerojatno bi to bile najbolja i rodna.
Post by Drug Mile
Sto se tice ranog voca, znam da sam kraj jednog napisao da je jedno od prvog
voca u godini, sad se ne sjecam kojeg. Pogledati cu kad dodem kuci.
Planika, zimzeleni grm kojem voce dozrijeva u prosincu, trebala bi bez vecih
problema uspjevati na kontinentu. Feijoa je na granici sto se tice
osjetljivosti, vise je za mediteran ili trope, ali uz malo srece ovo voce
dozrijeva u sijecnju.
Paor
2012-03-06 22:08:51 UTC
Post by Drug Mile
Post by Drug Mile
sortu. Postoje dobri parovi, moram pogledati kad dodem kuci sto sam
zapisao, koje sorte sam odabrao. To je sto se tice komercijalnih sorti
sljive.
Ovako sam si zapisao. Prva komercijalna sorta je cacanska rana, kraj lipnja.
Nije na glasu kao otporna sorta, mislim da cu je preskociti. U srpnju
dozrijevaju cacanska ljepotica i kalifornijska plava. Od njih dvije, samo je
kalifornijska plava otporna na virus sarke. Preskacem ljepoticu, uzimam
plavusu. U kolovozu imamo valjevku i cacansku najbolju. Cacanska najbolja je
deklarirana kao otporna na sve znacajnije bolesti, uzimam. Treba oprasivaca.
Valjevka je deklarirana kao otporna na virus sarke, i odlicna za susiti sto
mi dosta znaci. Samooplodna je znaci uzimam i valjevku. Pocetkom rujna
dolaze cacanska rodna i stanley. Rodna je odlican oprasivac za najbolju,
radi toga uzimam, a i otporna je na sarku. Stanley je najkasnija sorta, a i
otporna je, pa i nju uzimam u obzir. Znaci izbor sam suzio na cacansku
najbolju, stanley, cacansku rodnu, kalifornijsku plavu i valjevku. Da moram
suziti na dvije, vjerojatno bi to bile najbolja i rodna.
Post by Drug Mile
Sto se tice ranog voca, znam da sam kraj jednog napisao da je jedno od
prvog
Post by Drug Mile
voca u godini, sad se ne sjecam kojeg. Pogledati cu kad dodem kuci.
Planika, zimzeleni grm kojem voce dozrijeva u prosincu, trebala bi bez vecih
problema uspjevati na kontinentu. Feijoa je na granici sto se tice
osjetljivosti, vise je za mediteran ili trope, ali uz malo srece ovo voce
dozrijeva u sijecnju.
Hvala. Vjerovat cu ti na rjec i bas te pronaci i posaditi. :-) Ali imam
vec dvije sljive, samo nemam pojma koje..
--
Od kolijevke, pa do groba, za ispiranje mozga je doba.
black_hole_sun
2012-03-06 05:20:27 UTC
rasporediti da imas raznolikog voca od kraja svibnja (kad meni krece rana
tresnja davati plodove), pa ne znam... Do listopada? Mozda i kasnije s
aronijom.
odlicno!
Paor
2012-03-05 14:00:49 UTC
Post by black_hole_sun
Nisam znao da ljesnjak daje do 3tone po hektaru. To je stvarno mnogo.
Koje bi mi jos vocke onda preporucio dodatno za tu povrsinu ? Napominjem,
mislim na vocke koje traze minimalno brige.
hvala!
Evo, ja trenutno orezujem vocnjak kruski i istovremeno radim trijazu.
Obiljezavam one koje "idu dolje". Umjesto njih idu druge vocke. Koje?
SVE! :-)

Svega pomalo. A ako bas neces nikakve brige, onda posadis, pa se vratis
za 5 godina. Rastu biljke i same; bile su tu na zemlji i prije nas. ;-)
--
Od kolijevke, pa do groba, za ispiranje mozga je doba.
XTR
2012-03-06 12:08:06 UTC
Koja je to površina od 1 ha zemlje


"Drug Mile" je napisao u poruci interesnoj
Post by black_hole_sun
ne namjeravam se obogatiti od toga, nego imati tek tolko za svoju
upotrebu... Saznao sam da za uzgoj ljesnjaka treba oko 20 radnih dana
godisnje..
Spomenuo si 2 ha zemlje. Uz prinos od 2-3 tone po ha, imat ces cirka 5T
ljesnjaka za osobnu upotrebu?

Organski uzgoj svakako ima smisla, ali se mora odraditi kako treba. O tome
ne znam nista, ali recimo da treba dobro posloziti slagalicu. Usput, zasto
samo ljesnjak? Da sadim vocnjak za osobne potrebe (a sadim) ljesnjak ne bi
cinio vise od 1% svih vocaka.
Drug Mile
2012-03-06 12:41:55 UTC
Koja je to povr¹ina od 1 ha zemlje
1 ha = 100 a = 10000 m2.
Paor
2012-03-05 14:02:15 UTC
Post by black_hole_sun
Jos budme napomenuo da me zanima 100% bio uzgoj (kaj god to znacilo) ..dakle
namjeravam NE koristiti ikakve umjetne dodatke za povecanje prinosa /obranu
od stetocina itd... ima li to danas smisla?
Nema smisla danas. Ali u besmislu je smisao. ;-)
--
Od kolijevke, pa do groba, za ispiranje mozga je doba.